Hrvatske lanterne se vraćaju starom europskom okruženju


Bogatstva života i vremena u svakoj od tih lanterni istražio je i dokumentirao Mitja Zupančič u knjizi "Svetilniki" ("Svjetionici")

 

svetionikSvi svjetionici istočne obale Jadrana bili su od svog nastanka, u carskoj Austriji do današnje Europske unije, dio europske priče pa će srpanjskim pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji svi ponovno biti u istom okruženju. To je bio i jedan od povoda da bogatstva života i vremena u svakoj od tih lanterni istraži i dokumentira Mitja Zupančič u knjizi »Svetilniki« (»Svjetionici«). Zupančič osvježava sjećanje na 200. godišnjicu dolaska Austro-Ugarske na Jadran i početka sustavne izgradnje svjetionika, molova i kapetanija i Slovencima otkriva kako je tijekom 19. stoljeća 50 svjetionika istočnog Jadrana izgrađeno na obalama Hrvatske, a po jedan u Sloveniji i Italiji. Najstariji je onaj na rtu Savudrija čija je izgradnja započela 1814. godine i dovršena pod osobnim pokroviteljstvom cara Franje Josipa I.


TAJERSKA SESTRICA 1Kada je Austrija 1813. godine počela sa strukturiranom izgradnjom svjetionika na istočnoj obali Jadrana dolazi do promjene granice koje se mijenjaju i danas. Pale su Ilirske provincije, dolazi do Bečkog i Pariškog mirovnog ugovora, crtaju se nove granice i izgradnjom svjetionika počinje strateški razvoj ovog područja, trgovačke i ratne mornarice, nastaju kamene kule koje svijetle. Hrvatska danas ponovno piše novu priču. Crvena nit te priče su svjetionici od tršćanske Lanterne, preko piranske Punte do dubrovačkih Grebena koji stoje, ostaju i pokazuju vrlo logičan plovni put do sigurnih pristaništa te ljudima i krajevima omogućavaju razvoj, objašnjava Zupančič i dodaje da je njegov projekt sazrijevao čitavo desetljeće, a nastao je u zadnje dvije godine tijekom kojih je na moru proveo stotinjak dana. Svjetionici svoje zanimljivosti pokazuju raspoređeni po logičnim plovnim putevima, počevši od Tršćanskog zaljeva i Istre, preko crte obalnog i otvorenog sjevernog mora Jadrana te njegova srednjeg i južnog dijela pa sve do posebnog sklopa Elafita iz vremena Austrije i Austro-Ugarske.

Viška Stončica

Uz 233 originalne fotografije autor otkriva korisne nautičke podatke ali i manje poznate priče i legende pa tako doznajemo da je najstariji svjetionik istočnog Jadrana, Savudrijski svjetionik, sa stupom visokim 36 metara, dao izgraditi knez Metternich za hrvatsku plemkinju u koju se zaljubio na Bečkom balu. Na dan završetka izgradnje 1818. godine plemkinja umire pa knez Metternich u te krajeve više nikada nije htjeo doći. Premanturski svjetionik Čer Porer izgrađen je 15 godina kasnije, a zbog jakih morskih vjetrova i oluja jedini ima tri pristaništa za čamce. Svjetionik na otočiću Trstenik, uz istočnu obalu Cresa, obilježava i spomenik u znak sjećanja na veliku pomorsku nesreću iz 1962. godine kada je u olujnom nevremenu stradalo 15 učenika Ekonomske i Pomorske škole iz Malog Lošinja. Stupom od 42 metra svjetionik Veli rat na Dugom otoku, izgrađen 1849. godine, najviši je svjetionik na istočnoj obali Jadrana ali naziv »velika lanterna« nosi viški svjetionik Rt Stončica iz 1865. godine. Deset godina kasnije niknuo je svjetionik na Veloj Palagruži s impozantnom dvokatnicom na najudaljenijem hrvatskom otoku. Izgradila ga je Austrijska pomorska uprava iz Trsta, a glavni zidar je bio Vicko Marinković Mestrazane iz Komiže gdje je zabilježeno kako je protekla primopredaja novonastalog zdanja: Došla je inspekcija iz Trsta pa je za njih i graditelje u svjetioniku pripravljena bogata gozba. U trenutku početka gozbe na stolu su zaplesale čaše i tanjuri. Jak potres zatresao je Palagružu, a kad se zemlja smirila glavni inspektor je kazao da sada mogu otići jer je njihov posao već obavio Svevišnji. Laterna na Palagruži stoji i inspekcijski je pregled završen. Vrijednost ovako savjesnog Zupančičevog rada prepoznali su i podržali u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani i tamošnjoj Hrvatskoj turističkoj zajednici.


Share

Potražite na kioscima

objektiv-2014-04

Vezani naslovi